HŽ-Hrvatske Željeznice

[Pendolino]

...evo malo sređenog teksta odzgo:

Jos 1968. potpuno elektrorelejno osigurana SS uredjajem INTEGRA-DOMINO u cijem sastavu su bile i obe rasputniceKrivaja i Gaj i APB Novska-Sunja-Zagreb.

Ama, sećam se, ali se sa slike vidi da je sad stanje "na kurblu"


Vidim da se sećaš, pa bi te pitao, kolika je bila brzina kroz rasputnicu u skretanju, iz pravca Novske ka Unskoj pruzi?

Secam se kad je pravljena trijangla i rasputnice. Ujak mi je bio nadzornik pruge i nadzorni organ pri izgradnji.To je izgradjeno 1964. i obe rasputnice su bile osigurane sa elektro mehanickim likovnim signalima i rucno postavljanim skretnicama.
Rasp.Krivaja (pruga Novska-Sunja) skretnicama T-1 i T-2 koje su bile u kljucevnoj zavisnosti tako da se obe bile u pravac ili u skretanje.Isto i na Rasp.Gaj (pruga Sunja-Bos.Novi) skretnice T-3 i T-4.
Na svakoj rasputnici je bilo radno mesto Nadzornika skretnica i skretnicar.Naredjenje za prolaz vozova je davo otpravnik vozova stanice Sunja.

Onda 1968. kad je ugradjen APB na pruzi Novska-Sunja-Velika Gorica obe rasputnice su elektrorelejno osigurane i ukljucene u SS postavnicu st.Sunja,istima je rukovao otp.vozova stanice Sunja,a na obe rasputnice u objektu gde je bio SS uredjaj (relejna prostorija) zadrzan je samo po jedan skretnicar-blokar i turnusu.on je cistio skretnice i davao otpravniku vozova stanice Sunja kontrolni broj za vozove smera Bos.Novi-Novska,da je voz prosao potpun i ceo kako bi otpravnik vozova mogao dati Odjavu ukrsnici Hrastovac (jer je na toj pruzi bio stanicni razmak) ili otpremiti voz za Hrastovac.Km razmak izmedju sunje i Rasp.Krivaja je 1500 m,Sunja-Rasp.Gaj 1700 m,a spojni kol. izmedju rasputnica 1100 m.Brzina preko rasputnica i spojnim kolosekom od 1964. do 1983. je bila u oba pravca 35 km/h.
Kad su 1983. ugradjene duple dugacke skretnice (tad jedine u ZTP Zagreb) onda su bile i kontra polozajima npr. skretnica T-1 redovno u pravac a T-2 u skretanje,isto tako i na rasp.Gaj sa skretnicama T-3 i T-4,radi bocne zastite.I od tad pa do kraja brzina je u oba pravca Novska-Bos.Novi i obratno bila 65 km/h.1987. na obe rasputnice su ugradjeni el.grejaci skretnica napajanje preko trafoa sa KM.

Sad vise nema ni skretnica ni KM a spojni kolosek zarastao u sumu,a suma je inace moje zene nasledstvo od oca,pa samo nek raste.Radio sam u Sunji 11 godina kao otpravnik vozova i stanovao na spratu zgrade zel.stanice koje vise nema. Inace sam imao jedan ozbiljan VD 26.12.1986. u 12 sati i 15 min. voz 61341 tov.Solin Luka- Sabac.Lok. 441-026 Depo Zagreb,m-vodja VV Sl.Brod.Preletanje zastitnog signala na rasp.Krivaja i izletanje lok. i prevrtanje tri tov vagona preko skretnice T-2 kroz krnji stitni kol. u livadu nekih 25 m od pruge.Tad sam po drugi put u karijeri boravio u stanici Milicije od 20 sati navece do 3 ujutro radi ispitivanja.

Pamtim da je bila velika brzina, možda 80km/h?
...uzgred, čuo sam da rasputnica više ne postoji?

Ne napisao sam gore 65 km/h.

Nema vise nista,glupost neobjasnjiva.Malo sam ovde pobrkao redosled ali mislim da jasno.

[461andrea]

'HRVATSKA DANAS NEMA NI JEDAN ISPRAVAN VLAK ILI LOKOMOTIVU!' Strojovođe odbijaju riskirati živote putnika

Svakodnevno je, tvrdi Fotović, u kvaru između 30 i 50 posto lokomotiva, a normalno bi bilo 2-3%
Hrvatske željeznice trenutno nemaju ni jedan ispravan vlak ili lokomotivu. Problemi su u rasponu od polomljenih stakala i rasklimanih stolica na lokomotivama do ozbiljnih kvarova koji izravno utječu na sigurnost putnika i strojovođa, tvrdi za Jutarnji list Stjepan Fotović, instruktor vuče i povjerenik Sindikata strojovođa Zagreb.
Odgovornost za nemar
U sastavu Putničkog prijevoza i Carga danas je oko 250 lokomotiva, od kojih je najveći dio proizveden 60-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Svakodnevno je, tvrdi Fotović, u kvaru između 30 i 50 posto lokomotiva, a normalno bi bilo da ih je neispravno od dva do tri posto. Zbog neispravnih lokomotiva, strojovođe su jučer zaustavile 20 putničkih vlakova na području Međimurja, Varaždina i Zagorja, a na riječkom je području zaustavljeno nekoliko teretnih vlakova.- Više se ne možemo igrati sa sigurnošću - ni nas ni putnika. Strojovođe više ne žele voziti neispravne lokomotive u koje se ugrađuju neatestirani rezervni dijelovi, na kojima ne rade sustavi pjeskarenja -rekao je danas Nenad Mrgan, šef sindikata strojovođa. Dodao je da nije riječ o štrajku, već strojovođe više ne žele preuzimati odgovornost za tuđi nemar i riskirati živote putnika.

- Oni samo poštuju propise. Ako je lokomotiva neispravna, ne smije u promet - napomenuo je Mrgan. U Upravi HŽ Putničkog prijevoza takvu akciju smatraju sabotažom i tvrde kako kvarovi na lokomotivama ne utječu na sigurnost prometa. No, u sindikatu strojovođa tvrde da to nije točno. Fotović tvrdi kako se na lokomotivama konstatno pojavljuju četiri vrste problema koji direktno utječu na sigurnost putnika i strojovođa.

Neatestirani dijelovi
Najveći je problem što se u lokomotive ugrađuju neatestirane kočione papuče koje se u pravilu skidaju sa starih lokomotiva ili se, kaže Fotović, nabavljaju čudnim putovima i ugrađuju u lokomotive. Upozorava i na neispravnost uređaja za pjeskarenje kočionog sustava, zbog čega prilikom kočenja uređaj ne ispušta pijesak na tračnice i ne smanjuje put kočenja. U velikom broju lokomotiva neispravni su kontrolni mehanizmi sustava budnosti. Njega strojovođa mora aktivirati svakih 30 sekundi, u protivnom bi se vlak trebao zaustaviti.

Preusmjereni novac
Na lokomotivama su u kvaru i auto stop uređaji. Mrgan upozorava i na još jedan apsurd. Prema njegovim riječima, u Gredelju već šest mjeseci na remont čeka 10 električnih lokomotiva. Zastoj je nastao dijelom zbog stečaja tvrtke, ali i zato što je novac koji je plaćen za radove, kako on tvrdi, usmjeren za proizvodnju vagona za Maroko.

http://www.jutarnji.hr/hrvatska-danas-n ... -/1099022/

[vladimir]

.... Hrvatske željeznice za dvije sedmice ukidaju nešto više od 340 putničkih vozova. Najviše redukcija odnosi se na vikende, a tokom sedmice će vozovi na gotovo svim linijama voziti rjeđe. Slijede i otkazi viška radnika, a razlog za sve je smanjenje Vladinih subvencija HŽ-u za 20 posto zbog rebalansa budžeta. ....

video:
http://bcove.me/scr81re9

[ozzy80]

Steta izgleda da se priprema trziste za prodaju

[grobnik]

nema nikakve pripreme za prodaju,ne zato jer nasa nesposobna vlada nebi prodala nego nema tko kupiti

tko normalan bi kupio cargo u sadasnjem stanju,jeftinije je osnovati novu firmu i krenuti od nule

putnicki prijevoz je druga stvar liberalizacija dolazi tek 2017. godine,tu treba uletit drzava i davati subvencije po linijama,ali opet ne bez ikakvog kriterija,po meni vozni red treba kompletno promijeniti ako se misli nesto napraviti i imati kvalitetne veze,ako ne onda to treba jasno reci i pustiti da propadne

[ZVONE 441]

.... Hrvatske željeznice za dvije sedmice ukidaju nešto više od 340 putničkih vozova. Najviše redukcija odnosi se na vikende, a tokom sedmice će vozovi na gotovo svim linijama voziti rjeđe. Slijede i otkazi viška radnika, a razlog za sve je smanjenje Vladinih subvencija HŽ-u za 20 posto zbog rebalansa budžeta. ....

video:
http://bcove.me/scr81re9

da al za koju godinu,ako dođe privatni putnički operater,pre će njih zaposlit u svoju kompaniju,nego one koji nisu nisu mogli stažirat,iako su to hteli.

[vlada]

[rasha]

Auuu, kakvi mamlazi...

[Peregrino]

Ovde je jedino tragikomicno sto niko iz vrha HZ PP ne kaze jasno i glasno da u ovom trenutku hrvatska ekonomija ne moze vise stajati iza subvencija zeleznickom putnickom prevozu, a putnici nece ili ne mogu placati punu ekonomsku cenu koja je daleko veca od drumskog prevoza. To je cinjenica koju ce mnogi morati da prihvate, svidjalo im se ili ne. Zamena vozova autobusima u organizaciji zeleznickih kompanija je danas sasvim redovna pojava u Spaniji, Italiji, Nemackoj.

[CountryLink]

Ovde je jedino tragikomicno sto niko iz vrha HZ PP ne kaze jasno i glasno da u ovom trenutku hrvatska ekonomija ne moze vise stajati iza subvencija zeleznickom putnickom prevozu, a putnici nece ili ne mogu placati punu ekonomsku cenu koja je daleko veca od drumskog prevoza. To je cinjenica koju ce mnogi morati da prihvate, svidjalo im se ili ne. Zamena vozova autobusima u organizaciji zeleznickih kompanija je danas sasvim redovna pojava u Spaniji, Italiji, Nemackoj.

U Hrvatskoj vlada vozi citavu flotu Audija kojima bi i oni seici sto kod nas dolaze pozavideli... A to je samo pocetak price.... gde je tek ono sto se ne vidi. Napravljeno je dosta autoputeva koji stoje prazni van sezone... dakle ne radi se da nema para vec kako se one trose.

[nikola]

Ovde je jedino tragikomicno sto niko iz vrha HZ PP ne kaze jasno i glasno da u ovom trenutku hrvatska ekonomija ne moze vise stajati iza subvencija zeleznickom putnickom prevozu, a putnici nece ili ne mogu placati punu ekonomsku cenu koja je daleko veca od drumskog prevoza. To je cinjenica koju ce mnogi morati da prihvate, svidjalo im se ili ne. Zamena vozova autobusima u organizaciji zeleznickih kompanija je danas sasvim redovna pojava u Spaniji, Italiji, Nemackoj.

Nije to baš tako jednostavno. Putnički prijevoz željeznicom je u Hrvatskoj naprasno 'poskupio' iz dva razloga a oba su uzrokovana glupavom idejom podjele HŽ na PP, Cargo i Infru.

- Za svaki vlak potrebno je plaćati trasu infrastrukturi pa on, ako je slabo popunjen, donosi nerealno velike troškove eksploatacije.

- Podjelom vuče relativno mala željeznica, kakav je HŽ, dovedena je u nemoguću situaciju; npr. za noćni vlak Zg-St HŽPP treba lokomotivu koja po noći dođe do Splita pa onda besposlena stoji tamo od jutra do večeri, zajedno sa strojovođom. Ranije bi ta lokomotiva mogla cijeli dan biti angažirana na tretnim vlakovima ali sada je Cargo 'druga firma'.

Nije bez razloga u februaru EU parlament odbio prijedlog EK o daljnjoj liberalizaciji željezničkog prometa i obavezi odvajanja prometa od infrastrukture tako da možemo u budućnosti očekivati ponovno 'ujedinjavanje' željeznca po EU.

[buca ho]

Baš šteta. A tako je sve obećavalo, sređene pruge, peroni, stanične zgrade, sređivanje i homogenizacija voznog parka (bar što se tiče šema farbanja). Baš je HŽ počela da liči na železnicu a sada ovako!?

[grobnik]

steta je,da je pameti sa rekonstrukcijom pruga bi se sustav mogao dovesti na jednu prihvatljivu razinu i konkurirati cestovnom prijevozu ne samo cijeniom nego i brzinom(na nekim relacijama biti i bitno brzi od cestovnog prijevoza),a onda se samo budale nebi vozile vlakom,problem je u tome sto bi onda netko morao raditi ono za sto je placen,a ne cekati da se dogodi samo od sebe,a kada voda dodje do grla onda plakanje,strajkovi... sve po uhodanom i vidjenom scenariju

treba biti iskren i reci da su neke stvari neodrzive, i nakon rezanja subvencija hz pp ce ove godine dobiti 500mil kuna ili ti vise od 66 mil € drzavnih subvencija,za te novce bi netko ipak trebao razmisliti kakav je vozni red i prilagoditi ga potrebama ljudi,pa ce mozda i privuci putnike,a ne samo gomilati gubitke,a onda rezati i ono sto treba i ono sto ne treba,da ne govorim o stvarima koje ne kostaju ali puno znace(cistoca,uljudnost osoblja...)

[CountryLink]

Ovde je jedino tragikomicno sto niko iz vrha HZ PP ne kaze jasno i glasno da u ovom trenutku hrvatska ekonomija ne moze vise stajati iza subvencija zeleznickom putnickom prevozu, a putnici nece ili ne mogu placati punu ekonomsku cenu koja je daleko veca od drumskog prevoza. To je cinjenica koju ce mnogi morati da prihvate, svidjalo im se ili ne. Zamena vozova autobusima u organizaciji zeleznickih kompanija je danas sasvim redovna pojava u Spaniji, Italiji, Nemackoj.

Nije to baš tako jednostavno. Putnički prijevoz željeznicom je u Hrvatskoj naprasno 'poskupio' iz dva razloga a oba su uzrokovana glupavom idejom podjele HŽ na PP, Cargo i Infru.

- Za svaki vlak potrebno je plaćati trasu infrastrukturi pa on, ako je slabo popunjen, donosi nerealno velike troškove eksploatacije.

- Podjelom vuče relativno mala željeznica, kakav je HŽ, dovedena je u nemoguću situaciju; npr. za noćni vlak Zg-St HŽPP treba lokomotivu koja po noći dođe do Splita pa onda besposlena stoji tamo od jutra do večeri, zajedno sa strojovođom. Ranije bi ta lokomotiva mogla cijeli dan biti angažirana na tretnim vlakovima ali sada je Cargo 'druga firma'.

Nije bez razloga u februaru EU parlament odbio prijedlog EK o daljnjoj liberalizaciji željezničkog prometa i obavezi odvajanja prometa od infrastrukture tako da možemo u budućnosti očekivati ponovno 'ujedinjavanje' željeznca po EU.

Slazem se. Ovakvo stanje zeleznica odgovara samo velikim cargo kompanijama kao DB Schenker. Zeleznice su pre bilo mnogo uspesnije kad su bile "ujedinjene". To ne treba da sprecava da drugi koriste infrastrukturu.

[nikola]

Ovde je jedino tragikomicno sto niko iz vrha HZ PP ne kaze jasno i glasno da u ovom trenutku hrvatska ekonomija ne moze vise stajati iza subvencija zeleznickom putnickom prevozu, a putnici nece ili ne mogu placati punu ekonomsku cenu koja je daleko veca od drumskog prevoza. To je cinjenica koju ce mnogi morati da prihvate, svidjalo im se ili ne. Zamena vozova autobusima u organizaciji zeleznickih kompanija je danas sasvim redovna pojava u Spaniji, Italiji, Nemackoj.

Nije to baš tako jednostavno. Putnički prijevoz željeznicom je u Hrvatskoj naprasno 'poskupio' iz dva razloga a oba su uzrokovana glupavom idejom podjele HŽ na PP, Cargo i Infru.

- Za svaki vlak potrebno je plaćati trasu infrastrukturi pa on, ako je slabo popunjen, donosi nerealno velike troškove eksploatacije.

- Podjelom vuče relativno mala željeznica, kakav je HŽ, dovedena je u nemoguću situaciju; npr. za noćni vlak Zg-St HŽPP treba lokomotivu koja po noći dođe do Splita pa onda besposlena stoji tamo od jutra do večeri, zajedno sa strojovođom. Ranije bi ta lokomotiva mogla cijeli dan biti angažirana na tretnim vlakovima ali sada je Cargo 'druga firma'.

Nije bez razloga u februaru EU parlament odbio prijedlog EK o daljnjoj liberalizaciji željezničkog prometa i obavezi odvajanja prometa od infrastrukture tako da možemo u budućnosti očekivati ponovno 'ujedinjavanje' željeznca po EU.

Slazem se. Ovakvo stanje zeleznica odgovara samo velikim cargo kompanijama kao DB Schenker. Zeleznice su pre bilo mnogo uspesnije kad su bile "ujedinjene". To ne treba da sprecava da drugi koriste infrastrukturu.

Ne paše to sve baš ni DB-u. Kada je 1.1.'94. stvoren sadašnji DBAG (ujedinjenjem starog DB i istočnonjemačkog DR) bio je bez i jedne DM duga. Danas je u takvim dugovima da mu ove godine ruše kreditni rejting i povećavaju kamate (što će ih koštati stotine milijuna eura godišnje). A zadužili su se kako bi pokupovali razne Cargo željeznice po zemljama Europe, Schenker itd. Također je infrastruktura u Njemačkoj u lošem stanju i zrela za obnovu (osim novih brzih pruga) jer se 20 godina 'štedilo' a kapaciteta za to sad nema dovoljno. Fali im i radne snage jer su 20 godina smanjivali prava i plaće zaposlenih pa im je sad prosjek 50+ a mlade niti stignu u kratkom roku školovati i uvesti u posao niti ima zainteresiranih jer su plaće u industriji znatno veće (kao i plaće na susjednim željeznicama).

[CountryLink]

URNEBESNO SMIJEŠNO Natječaj za novi slogan HŽ-a izazvao masovnu sprdnju na Twitteru

HŽ-ov poziv studentima da osmisle najkreativniji slogan vezan uz željeznički promet, koji će biti korišten u promotivne svrhe, rezultirao je masovnom sprdnjom na Twitteru na račun te državne tvrtke.



Naime, ta je državna tvrtka, koja posluje s ogromnim gubicima i u velikoj je krizi, odlučila angažirati isključivo studente, a ne specijaliziranu agenciju, jer nagrade su takve da mogu motivirati jedino i samo studente. Prva je nagrada InterRail karta za putovanje vlakom po cijeloj Europi za dvije osobe, druga je putovanje vlakom na bilo kojoj relaciji u Hrvatskoj za dvije osobe, a treća promotivni poklon HŽ Putničkog prijevoza, u vrijednosti od samo 89,09 kuna.

Na Twitteru je kreiran poseban hashtag #HŽslogan gdje ljudi daju svoje prijedloge, a neki su doista urnebesno smiješni i reflektiraju situaciju u kojoj se Hrvatske željeznice nalaze.

"Ljeti bez klime, zimi bez grijanja", "Uvijek može sporije", "U kupeu usred mraka nigdje mjesta nigdje zraka", "Pjesma za kampanju HŽ-a: "Ostala si uvijek ista", "Mi ne kasnimo, vrijeme žuri", "Bitno je sudjelovati" samo su neki od tweetova, a svakih par sekundi stižu novi. Ako se HŽ odluči u kampanji našaliti na vlastiti račun, njihovom marketinškom timu bit će doista teško odlučiti se za najbolji jer svi su odlični.

http://www.jutarnji.hr/tko-ce-napisati- ... u/1183995/

[grobnik]

ovo im stvarno nije trebalo ali ako nista drugo ljudi su si dali oduska,ima zanimljivog "materijala"

[grobnik]

DUGO SELO - NOVSKA

Predstavljen projekt modernizacije i izgradnje drugog kolosijeka od Dugog Sela do Novske



Nakon što je prethodno obišla u cijelosti rekonstruirani kolodvor u Okučanima, Uprava HŽ Infrastrukture uputila se u Novsku, gdje je 9. travnja u dvorani Pučkoga otvorenog učilišta održana prezentacija projekta, odnosno pripreme projekta i projektne dokumentacije unaprjeđenja i obnove pruge Dugo Selo – Novska te gradnje drugog kolosijeka na toj 95 kilometara dugoj dionici koridora RH1.

Uoči prezentacije, okupljene goste pozdravio je gradonačelnik Novske Vlado Klasan, koji je tom prigodom rekao kako idealan zemljopisni položaj ilustriraju ukrižani putovi na grbu grada te kako vjeruje da će gradnja pruge potaknuti zapošljavanje i vratiti brojke zaposlenih na one prijeratne. Zamjenik županice sisačko-moslavačke Ivan Nekvapil izrazio je zadovoljstvo činjenicom da veliki željeznički infrastrukturni projekti prolaze županijom te dodao da će županijske vlasti pružiti svu potrebnu potporu.


Zadovoljstvo time što je Novska domaćin prezentacije izrazio je i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić:
/ U ovome trenutku Novska je središte željezničkih zbivanja. Upravo dovršavamo modernizaciju pruge Novska – Okučani, ovdje predstavljamo pripremu projekta za dionicu Dugo Selo – Novska, a ne treba zaboraviti ni remont pruge Greda – Sunja – Novska kojim ćemo osigurati alternativni pravac tijekom radova na koridoru. Prva faza projektiranja obnove i izgradnje drugoga kolosijeka na relaciji Dugo Selo – Novska počela je u lipnju 2011., a ovdje predstavljamo 2. i 3. fazu istog projekta za koji je ugovor potpisan 4. studenoga 2013. između HŽ Infrastrukture i konzorcija koji čine tvrtke TYPSA i INECO iz Španjolske, Egis Rail SA iz Francuske i Inženjerski projektni zavod iz Hrvatske. Vrijednost investicije procjenjuje se na 572,5 milijuna eura, a početak radova planiran je za 2017. godinu.

Do tog roka ostalo je još dosta posla na pribavljanju odobrenja i dozvola te otkupu zemljišta, pri čemu će nam od velike važnosti biti podrška lokalnih zajednica. Sredstvima EU-a završeni su projekti modernizacije dionice Tovarnik – Vinkovci, uveden je novi sustav signalno-sigurnosnih uređaja na Zagreb GK i pri kraju su radovi na dionici Okučani – Novska. Natječaj za projektiranje dionice Vinkovci – Okučani je raspisan i taj će se projekt sufinancirati sredstvima iz EU-ovih fondova. Sredinom godine završit ćemo modernizaciju pruge Dugo Selo – Borongaj, a najesen vlastitim sredstvima počinjemo modernizaciju pruge od Zagreb GK do Savskog Marofa. Sva ta ulaganja, uz ostalo, omogućit će voznu brzinu vlakova od 160 km/h na cijeloj trasi X. koridora koji prolazi kroz Hrvatsku, a ukupna vrijednost investicija bit će oko osam milijardi kuna.

Prezentaciju projekta, u ime konzorcija projektanata, održao je Pablo Benito. Novi drugi kolosijek bit će nadograđen uz postojeći od Dugog Sela do Kutine, a potpuno nova pružna trasa gradit će se na u dužini od deset kilometara od Kutine do Lipovljana koja će se po staroj trasi nastaviti do Novske. Na pružnoj dionici dugoj 95 kilometara bit će šest kolodvora (Dugo Selo, Ivanić-Grad, Popovača, Kutina, Banova Jaruga i Novska) i dvanaest stajališta. Bit će sagrađena 24 mosta, a modernizacijom će se ukloniti 37 željezničko-cestovnih prijelaza, ugradit će se suvremeni signalno-sigurnosni uređaji i sustav upravljanja prometom, a pruga će u cijelosti udovoljavati europskim standardima interoperabilnosti.

Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić naglasio je kako je željeznica prioritet ove vlade, a sva ulaganja ostvaruju se već niz godina uz podršku Europske unije, prvo kroz pretpristupne programe ISPA i IPA, a sada i kroz strukturne fondove.
/ Ulaganja u prometnu infrastrukturu trebaju biti podrška ekonomskom i socijalnom razvoju Hrvatske i služiti jačanju gospodarstva i turizma. Postavili smo jasne prioritete i dugoročne ciljeve na tragu EU-ovih politika. To su modernizacija željeznica i razvoj intermodalnog prijevoza u cilju uspostave djelotvornog i konkurentnog prometnog sustava. To je ujedno strateški prioritet Vlade RH koje je donijela Odluku o osnivanju Povjerenstva za željeznicu. Koordinacija revitalizacije riječkoga prometnog pravca i restrukturiranje željezničkoga prometnog sustava osnovni su ciljevi Povjerenstva – rekao je Antešić.

Sve okupljene pozdravio je i potpredsjednik Vlade RH Branko Grčić, koji je tom prigodom rekao:
/ Konkurentna željeznička prometna mreža naš je interes. Brži i sigurniji prijevoz povećat će kvalitetu života naših građana. Jasno je da samo održavanja pruga nisu dovoljna, već je neophodno podizati njihovu kvalitetu. To ne bi bilo moguće bez pomoći Europske unije i Vlade koja koordinira proces apsorpcije sredstava. Jasno je kako bi svi htjeli da sve teče brže, no procedura zahtijeva vrijeme. Ova dionica projektirat će se tri godine, a nakon toga predstoji još puno posla do gradnje. Zadovoljni smo time što smo odradili ogroman posao na pripremi projekata, a sama izvedba na terenu realizirat će se u novome mandatu. Investicije u infrastrukturu potaknut će razvoj gospodarstva, pogotovo građevinskog sektora koji je u krizi najteže stradao. EU-ova bespovratna sredstva ogroman su potencijal koji se mora iskoristiti. Sve to je velik posao, ali ogromne su i koristi za cijelo društvo.



cijela prezentacija je dostupna na http://www.hzinfra.hr/lgs.axd?t=16&id=11909

izvor: http://www.hzinfra.hr

[Pendolino]

572,5M€ za oko 95km (oko 6 miliona po km) rekonstrukcije jednog i izgradnju drugog, kao i deonica sa oba nova, sve za 160km/h, mega-giga-tera-eksta kabinska signalizacija i sl.

69M€ kod nas Pančevo-Beograd (pančevački most) za oko 15km (oko 4.7 miliona po km) isto rekonstrukcija jednog i izgradnja drugog, ali za 120km/h.

[ozzy80]

572,5M€ za oko 95km (oko 6 miliona po km) rekonstrukcije jednog i izgradnju drugog, kao i deonica sa oba nova, sve za 160km/h, mega-giga-tera-eksta kabinska signalizacija i sl.

69M€ kod nas Pančevo-Beograd (pančevački most) za oko 15km (oko 4.7 miliona po km) isto rekonstrukcija jednog i izgradnja drugog, ali za 120km/h.

Ko im je kriv kad nisu dobri sa Rusima . Da grade kod njih datum zavrsetka bi bio za nesto vise od 18 godina , a cena 425M€ (kad se preracuna ).